Fęrsluflokkur: Trśmįl og sišferši

Pķslarvętti?

Til eru žau samfélög ķ heiminum žar sem eignarréttur er óljóst eša jafnvel fjarlęgt hugtak. Eitt eiga žessi samfélög žó sameiginlegt: Žau eru talin mjög frumstęš ķ menningarlegu tilliti. Žessi samfélög er m.a. aš finna į afskekktum svęšum S-Amerķku, ķ Miš-Afrķku og Sśmötru og Borneó.

Nś er žvķ žannig fariš ķ okkar samfélagi aš eignarréttur er tiltölulega skżrt greindur og afmarkašur. Afnotaréttur er annaš og žį yfirleitt hįšur samžykki žess er meš eignarréttinn fer.Nś getur mönnum greint į hvers sé eignar- og eša afnotaréttur. Til aš fį śr slķku skoriš höfšum įkvešiš aš koma slķkum įgreiningi fyrir hjį dómstólum sem skera žar śr.

Žaš sem er aš gerast į Vatnsstķg er aš hópur fólks hefur tekiš yfir ónotaš hśs; reyndar ķ annarra eigu og hefur hafiš žaš sem hópurinn kallar nytjarétt.  Svo er aš sjį aš žarna fari fyrir haršur kjarni ungmenna auk żmissa nytsamra sakleysingja, sem beiti žessari ašferš til aš efna til įgreinings og ķ framhaldi til slagsmįla viš lögreglu.  Žau vita sem er aš lögreglu veršur gert lögum samkvęmt aš rżma hśsiš geri eigandi kröfu žar um.  Žar skiptir engu mįli hvaša skošun lögreglan eša lögreglumennirnir hafi į hśstökuhópnum eša efnislegum geršum žeirra.  Lögreglunnar er aš halda uppi lögum og rétti.  

Aš leika og geta leikiš pķslarvott viršist vera markmiš hópsins og žar helgar tilgangurinn mešališ.

 


mbl.is Götuvirki hśstökufólksins
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Stjórnlagažing er naušsyn nśna!

Ef einhvertķma hefur veriš naušsyn į endurskošun stjórnarskrįr žį er žaš einmitt nśna. Žjóšin hefur oršiš fyrir miklu įfalli žar sem lukkuriddarar léku lausum hala og höfšu aš engu žaš sišferšilega gildismat sem okkur var innrętt ķ ęsku.
Ljóst er aš žessi gildi žarf aš pśssa upp, endurskoša og endurskilgreina okkur sem sjįlfstęša žjóš. M.a. viršist ljóst žaš óskrifašar reglur sem flestum hafa fundist sjįlfsagšar eru žaš ekki lengur. Af hverju? Nś, žęr standa hvergi skrifašar, segja lögspekingarnir.
Žaš er aumt samfélag og vart į vetur setjandi žar sem hugsunarhįttur lögfręšinganna er ķ hįvegum. Samfélag sem afneitar gildum heišarleika, sannsögli, kęrleika og samhjįlpar er illa į vegi statt.
Notum žvķ tękifęriš nś og efnum til stjórnlagažings. Gerum žaš samtķmis žingkosningunum žannig aš įhrif stjórnmįlaflokka verši sem minnst. Hugsanlega mętti velja hluta žingfulltrśa af handahófi śr žjóšskrį. Alla vega skulum viš foršast stjórnmįlamenn ķ žessu starfi. Frį lżšveldisstofnum hafa žeir veriš aš dunda viš endurskošun stjórnarskrįrinnar įn žess aš neitt hafi komiš frį žeim sem vit er ķ.
mbl.is Pétur Blöndal styšur stjórnlagažing
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

i kina spiser de hunde

Kķnverjar éta hunda og hafa vegna žess fordęmingu alžjóšasamfélagsins, bęši vegna hundaįtsins og ekki sķšur vegna grimmśšlegrar mešferšar į hundunum. Ég hygg aš žvķ sé žannig fariš aš mörgum dettur hundaįtiš fljótlega ķ hug žegar Kķna eša Kķnverjar koma upp ķ hugann. Oftast žį ķ neikvęšri merkingu. Hundaįtiš snżst žess vegna nokkuš um ķmynd žjóšarinnar. Lķklega gęti hśn veriš betri létu blessašir Kķnverjarnir af žessum "ósiš".

Viš ķslendingar  höfum nokkuš óvęnt dottiš inn ķ mišja umręšu alžjóšasamfélagsins ķ mjög neikvęšri merkingu.  Viš höfšum (eša töldum okkur trś um) nokkuš jįkvęša ķmynd sem fyrirmyndarsamfélag.  Sś ķmynd er brostin og viš žurfum nś mjög į žvķ aš halda aš bęta žessa ķmynd og nota til žess allar fęrar leišir.

Einhvern veginn hefur svo ęxlast til aš almenningsįlit Vesturlandabśa hefur snśist gegn hvalveišum og hvalkjötsįti.  Žetta finnst okkur skrķtiš eins og sśrsaša rengiš smakkast nś vel į žorrablótunum. Stórskrķtiš  enda eru žetta bara veruleikafirrt kaffihśsališ, ališ upp į latte og malbiksryki.  Sennilega er žaš lķka į móti hundaįti.  Samt hef ég sannfrétt aš hundakjötiš bragšist meš eindęmum vel.

Mér finnst hvalkjöt gott og aušvitaš eigum viš aš nżta okkur gjafir nįttśrunnar, hvort heldur sem žaš eru hvalir eša hundar.  Ķ ljósi žessa er mér vafi ķ huga hvort hvalveišar nś bęti ķmyndina sem nś žegar er ansi beygluš og skęld.

Svo er mér spurn:  Er hęgt aš selja žetta hvalkjöt?  Samkvęmt fréttum hefur myndast hvalkjötsfjall ķ Japan.  Neysla žar hefur dregist verulega saman og hvalveišar ķ sušurhöfum er nįnast į framfęri stjórnvalda fjįrhagslega.  Mér žętti fróšlegt aš sjį hver geymslu- og flutningskostnašur var į langreyšarkjötstonnum sem nś munu loks vera komnar til Japan.  

Er žaš rétt aš veršiš hafi ekki dugaš fyrir kostnaši?  Hver er žį įvinningurinn?


mbl.is 36 žingmenn vilja hvalveišar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Sišferšiskennd misbošiš - jaršvegur óeirša

Nś er komiš aš žvķ sem ég og margir ašrir höfum varaš viš.  Mótmęlin hafa fęrst į stig 2, ž.e. įtök viš lögreglu, eldar kveiktir, lauslegum hlutum kastaš, fólk sżnir óhamda gremju framan ķ sjónvarpsmyndavélar.  Žetta er ekkert annaš ein bein afleišing af žvķ rįš- og dugleysi sem einkennir stjórnvöld.

 

Žaš er ekkert aš gerast.  Alžingi sett ķ gęr eftir hiš torskiljanlega “jólaleyfi”.  Og hvaš var į dagskrįnni.  Var žaš įvarp forsętis til žings og žjóšar? Nei.  Var žaš umręša um hiš hrošalega įstand sem viš erum stödd ķ?  Nei  Var žaš framlagnings frumvarps um efnahagsrįšstafanir? Nei.  Var žaš tilkynning rķkisstjórnar um kosningar? Nei.

 

Nei, nei, nei.  Svona leit dagskrį žingsins śt:

1. Óundirbśinn fyrirspurnatķmi.

2. Vįtryggingastarfsemi (heildarlög, EES-reglur) 225. mįl, lagafrumvarp višskiptarįšherra. 1. umręša.

3. Greišslur til lķffęragjafa (heildarlög) 259. mįl, lagafrumvarp félags- og tryggingamįlarįšherra. 1. umręša.

4. Sala įfengis og tóbaks (sala léttvķns og bjórs) 37. mįl, lagafrumvarp SKK. 1. umręša.

5. Olķugjald og kķlómetragjald (endurgreišsla gjalds) 40. mįl, lagafrumvarp HöskŽ. 1. umręša.

6. Andstaša viš eldflaugavarnakerfi ķ Austur-Evrópu 49. mįl, žingsįlyktunartillaga

7. Tóbaksvarnir (reykherbergi į veitingastöšum) 57. mįl, lagafrumvarp JM. 1. umręša.

8. Stjórnarskipunarlög (brįšabirgšalög, žingseta rįšherra) 58. mįl, lagafrumvarp KHG. 1. umręša.

9. Prófessorsembętti į sviši byggšasafna og byggšafręša 59. mįl, žingsįlyktunartillaga ĮJ. Fyrri umręša.

10. Skipafrišunarsjóšur 60. mįl, žingsįlyktunartillaga MS. Fyrri umręša.

11. Įhrif markašsvęšingar į samfélagsžjónustu 66. mįl, žingsįlyktunartillaga ÖJ. Fyrri umręša.

12. Umferšarlög (forgangsakreinar) 93. mįl, lagafrumvarp

 

Ég vissi um dug- og rįšleysiš en aš halda śti dagskrį sem žessari žegar landiš brennur ber vott um ótrślegt dómgreindarleysi.  Vęgast sagt.

 

Misbjóšum ekki réttlętiskennd almennings.  Žį er frišurinn śti.  Enn er tękifęri til aš sżna vilja til verka.  Brżnasta śrlausnarefniš er aš endurheimta traust.  Žaš veršur erfišara meš hverjum ašgeršalausum deginum sem lķšur. 

 

Žaš žarf aš hreinsa til og reka afglapamennina śr Sešlabanka, Fjįrmįlaeftirliti, bönkunum auk žess sem fjįrmįlarįšherra og višskiptarįšherra ęttu aš vera bśnir aš taka pokann sinn fyrir löngu vęru žeir gęddir minnstu sómatilfinningu.


....augnablik mešan ég........................

Mįl Al-Thani žess katverska bróšur emķrsins af Katar fęr stöšugt į sig einkennilegri mynd. Ef minnsti flugufótur er fyrir žessari frétt Stöšvar 2 um mįliš žį stašfestir žaš žį glórulausu sišspillingu sem viršist hafa grasseraš meš kaupahéšna og fjįrglęframanna landsins.

Į mannamįli er žetta ekkert flókiš.  Hér hafa ótķndir svikahrappar veriš į ferš ef satt er.  Ķ ljósi žessa vaknar spurningin hvers vegna svikin hafa ekki veriš kęrš?  Getur žaš veriš aš sį er hlunnfarinn var (Kaupžing) hafši einnig óhreint mjöl ķ sķnu pokahorni og žoli žvķ illa skošun?

Nś reynir  į rķkissaksóknara sem lögum samkvęmt ber aš hefja aš eigin frumkvęši rannsókn į žessum ótrślegu grunsemdum.  Ég bķš eftir žvķ aš sjį lögreglumenn meš handjįrn į lofti.  Svo erum viš bešin um aš persónugera ekki vandann.......

.....augnablik mešan ég.......


Nż gildi - Nż višmiš - Nżja Ķsland

Undanfarnar vikur hafa veriš žęr višburšarķkustu ķ lķfi ķslensku žjóšarinnar sķšan lżšveldiš var stofnaš 1944.  Žrįtt fyrir duglega og kraftmikla žjóš kom ķ ljós aš  mörg af gildum okkar voru į sandi byggš og margar meinsemdir hrjįš žjóšarlķkamann. Mein sem viš höfum oftar en ekki afgreitt meš fullkominni afneitun. Hverju er um aš kenna veršur manni spurnarefni. Var žaš minnimįttarkennd - žjóšernisremba, žiš vitiš -How do you like Iceland- syndromiš eša var žaš eitthvaš annaš.  Ekki get ég dęmt um žaš. Hitt er ljóst aš hęgt og bķtandi hafa žessi mein vaxiš og dafnaš og étiš okkur innanfrį. Tvö dęmi:

Verštrygging var sett į ķ kjölfar óšaveršbólgu įttunda įratugarins, ekki sem lausn į vanda heldur sem plįstur į mein. Ekki var gerš minnsta tilraun til aš lękna žaš heldur var lagšur sérstakur skattur į žjóšina. Skatturinn er verštryggingin. Meš žessum skatti greiddum viš nišur kostnaš viš aš halda śti sérstökum gjaldmišli. Gjaldmišli sem var eins og eitthvaš žjóšartįkn, lķkt og  heilög belja sem ekki mįtti snerta og hafši sama status og žjóšfįninn og žjóšsöngurinn. Žetta höfum viš buršast meš öll žessi įr. Žegar einhver hefur veriš svo djarfur aš kvarta, žį hefur viškomandi veriš śthrópašur sem landrįšamašur. Ęšsti prestur žessa trśarhóps hinnar heilögu krónu hefur setiš ķ Sešlabankanum er nś oršinn tįkngerfingur um spillingu valdhafanna.

Hitt dęmiš er kvótakerfiš ķ sjįvarśtvegi. Fram til žessara daga mį telja žetta einokunarkerfi spillingar og sérhagsmuna eitthvert mesta fjįrhagslega umhverfisslys sķšan danska einokunarverslunin var aflögš. Fyrir fólkiš śti ķ sjįvaržorpunum er "kreppan" eitthvaš sem žaš žekkir af eigin raun. Fólk sem hefur mįtt žola fjįrhagslegt skipbrot og nišurlęgingu žegar sęgreifinn seldi lķfsafkomu žeirra til hęstbjóšanda. Eftir sat hnķpiš samfélag ķ įtthagafjötrum, atvinna lķtil eša stopul, hśsin uršu veršlaus og annaš eftir žvķ. Nś er tķmi til aš taka til hendinni ķ žessari meinsemd. Į žessu sviši sem öšrum žurfum viš aš moka śt śr flórnum. Višurkenna eign žjóšarinnar į aušlindinni og haga mešferš okkar į henni samkvęmt žvķ.

Nś veršum viš aš endurmeta gildi okkar, framtķšarsżn og markmiš.  Višmišin hafa breyst og žvķ eigum viš kannski ekki bara aš tala um Nżja Glitni, Nżja Landsbanka og nżja žetta og nżja hitt. Tękifęriš er nśna, tökum saman höndum og sköpum hiš NŻJA - ĶSLAND.


Myndu mśslimskir alžingismenn tilbśnir aš ganga til kirkju viš žingsetningu?

Alžingismenn męttu ķ vinnuna ķ dag.  Ég vona aš sumarleyfiš žeirra hafi veriš vel heppnaš.  Ręšur forsetana, Ķslands og Alžingis voru athygliveršar, Ólafur skaut pólitķskum skotum aš vanda en ķ žessa sinn hitti hann markiš.  Meira um žaš sķšar.

Umhugsunarvert er hvernig žingsetningin fer fram.  Žį į ég fyrst og fremst viš žann trśarlega svip sem žingsetningin hefur.  Žessi rķkistrś sem viš erum skikkuš aš greiša fyrir er žarna ķ kompanķi meš stjórnmįlum sem ekki hefur žótt góš latķna t.d. ķ löndum mśslima.  Žar finnst okkur forkastanlegt hvernig trś og stjórnmįl blandast saman illu heilli oftast nęr.

Į mešan forseti žjóšarinnar lętur sig hafa žaš aš ganga til kirkju viš hliš biskupsins meš rķkisstjórn og žingheim aš baki sér finnst mér tępast hęgt fordęma ašra fyrir žaš sama.  Eru allir žingmenn kristnir?  Allt ķ einu gętum viš haft žingmenn sem vęru annarar trśar.  Vęru žeir tilbśnir aš ganga til kirkju og meštaka žar erkibiskups bošskap?

Žrįtt fyrir aš vera sjįlfur kristinn legg ég til aš žessari kirkjugöngu žingheims verši hętt.  Hśn er einfaldlega ekki viš hęfi.   Stjórnmįlum og trś į ekki aš blanda saman. 

Alls ekki. 


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband